Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini

Prema Izvještaju o rizicima u svijetu iz 2017. godine, Bosna i Hercegovina je rangirana među zemljama visoke izloženosti prirodnim nepogodama. Od 145 jedinica lokalne samouprave (JLS) u zemlji, za 91 se smatra da ima vrlo značajan rizik od poplava i klizišta, dok 27 JLS ima visok rizik. Proteklih 6 godina su bile vrlo do ekstremno suhe, a istovremeno su velike poplave postale česte i dešavaju se svake godine. 

Prema Procjeni potreba za oporavkom, koja je provedena nakon poplava u maju 2014. godine, 81 JLS u BiH je pretrpjela 75% štete i gubitaka koje su direktno snosile porodice, preduzeća i poljoprivredni proizvođaču, kao i nepoznat broj ranjivih kategorija. Zbog toga je jedna od osnovnih preporuka procjene potreba za oporavkom osnažiti otpornost na lokalnom nivou putem smanjenja rizika od katastrofa (DRR) i održivog razvoja.

„Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini“ je zajednički program koji podržavaju i financiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije (UN), a koji provode agencije UN-a u BiH (Razvojni program Ujedinjenih naroda – UNDP, Dječiji fond Ujedinjenih naroda – UNICEF, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu – UNESCO, Populacijski fond Ujedinjenih naroda – UNFPA i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda - UNFAO), u partnerstvu s domaćim institucijama vlasti.

Osnovni cilj Programa je podržati jedinice lokalne samopuprave u BiH u unapređenju njihovih institucionalnih kapaciteta za smanjenje rizika od katastrofa, okvira, javnih usluga i partnerstva. Program podržava građane, posebno najranjivije kategorije, i lokalne zajednice u BiH koje imaju visok rizik kako bi se pripremili i prilagodili rizicima od katastrofa, kao i osigurali da je stanovništvo u područjima izloženim rizicima manje ranjivo na socijalne i ekonomske posljedice katastrofa i klimatskih promjena.

Dugoročna vizija Programa je funkcionalno upravljanje smanjenjem rizika od katastrofa na raznim nivoima i u raznim sektorima u zemlji, kroz tri faze. Prva faza se sastoji od četverogodišnjeg plana kojim se postavlja temelj za smanjenje rizika od katastrofa kroz osnovne institucionalne kapacitete, mehanizme koordinacije i strateške okvire.

Programom se uvodi i operacionalizira integrirano upravljanje rizicima i model upravljanja rizicima od katastrofa na lokalnom nivou kako bi se inicirao pristup od baze prema vrhu na višim nivoima vlasti. Istovremeno, cilj Programa je omogućiti afirmaciju „modela“ sistema spremnosti i prevencije na lokalnom nivou, uz mogućnost njegovog proširenja na cijelu zemlju.

Komponente projekta

Iako je Programom obuhvaćena cijela zemlja, fokus je stavljen na osnovnu grupu od 10 JLS, na osnovu metodologije odabira JLS koje imaju visok rizik i volju da aktivno učestvuju i podržavaju provedbu Programa: Banja Luka, Bijeljina, Prijedor, Srebrenica i Trebinje u Republici Srpskoj (RS) i Bihać, Kalesija, Kakanj, Gradačac i Sanski Most u Federaciji BiH (FBiH).

Programom se rješavaju ključni prioriteti smanjenja rizika od katastrofa, koje su identificirale institucije vlasti i razni akteri u sektorima zaštite i spašavanja, obrazovanja, socijalne zaštite i zaštite djeteta, zdravstva i poljoprivrede.

Poseban naglasak se stavlja na unapređenje lokalnih mehanizama koordinacije u području smanjenja rizika od katastrofa, kao i na afirmaciju strateškog procesa planiranja rizika, s naglaskom na najranjivije kategorije stanovništva.

Program ima dva osnovna ishoda:

Ishod 1: Najmanje 10 JLS je usvojilo strategije za smanjenje rizika od katastrofa, uspostavilo je partnerstva za djelotvorne intervencije radi smanjenja rizika od katastrofa i financiralo mjere kojima se gradi otpornost zajednice, čime su postale bolje opremljene za prevenciju i odgovor na katastrofe.

Ishod 2: Građani na ciljnim lokalitetima, posebno najranjivije kategorije, postali su otporniji na katastrofe.

Rezultati do sada

• Uspostavljeno 10 lokalnih platformi za smanjenje rizika od katastrofa, koje okupljaju 139 predstavnika relevantnih sektora/institucija (civilna zaštita, poljoprivreda, obrazovanje, socijalna zaštita i zaštita djeteta i zdravstvo).
• Izrađeni su akcioni planovi u 10 lokalnih zajednica u skladu s entitetskim okvirnim akcionim planovima o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i rodno zasnovanom nasilju.
• Održano je 10 radionica za članove platformi za smanjenje rizika od katastrofa na temu klimatskih promjena, uloge sektora socijalne zaštite i zaštite djeteta u pripremi procjena ranjivosti i planiranju odgovora na nepredviđene situacije u sektoru socijalne zaštite i zaštite djeteta u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, planova procjene rizika i spremnosti u sektoru obrazovanja, isključivog dojenja prije, u toku i nakon katastrofa itd. 
• Završene sektorske procjene rizika i uvrštavanje nalaza u konsolidirane lokalne procjene rizika.
• Sistem za analizu rizika od katastrofa (DRAS) je uspostavljen i promoviran u svih 10 JLS, uz održavanje neophodnih obuka na temu korištenja tog alata u budućim procjenama rizika. 
• Završeno je mapiranje institucija, organizacija i usluga u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i rodno zasnovanog nasilja u odabranim zajednicama, uključujući izradu okvira postupanja zdravstvenih ustanova u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i rodno zasnovanog nasilja u kriznim situacijama u oba entiteta.
• Prioritetne aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa koje se odnose na inženjerske radove u vezi s prevencijom poplava i klizišta i nabavku opreme su provedene u nekoliko JLS.
• Organizirana je prilagođena obuka trenera na temu koordinacije i upravljanja kampovima (CCCM) za civilnu zaštitu, Crveni krst/križ i druge relevantne institucije iz svih partnerskih JLS, uključujući predstavnike organizacija Crvenog krsta/križa, entitetskih uprava civilne zaštite i Ministarstva sigurnosti BiH.
• Formirano je 10 školskih timova za upravljanje katastrofama, čime je omogućena međusektorska i sveobuhvatna provedba smanjenja rizika od katastrofa na nivou škola.
• Uspostavljene su posvećene radne grupe za smanjenje rizika od katastrofa u sektorima socijalne zaštite i zaštite djeteta, koje su povezane s platformama za smanjenje rizika od katastrofa na 10 ciljanih lokaliteta.
• Centri za socijalni rad su izradili i usvojili 10 procjena rizika i ranjivosti u sektoru socijalne zaštite i akcione planove za socijalnu zaštitu otpornu na šokove.
• Pružena je podrška 10 centara za socijalni rad u izradi projekata za smanjenje rizika od katastrofa koji će se financirati putem granta u cilju poticanja provedbe ključnih mjera spremnosti koje su usvojene kroz akcione planove za socijalnu zaštitu u okviru smanjenja rizika od katastrofa.
• Održana obuka trenera na temu minimalnog paketa inicijalnih usluga (MISP).
• Globalni paket interpersonalne komunikacije o imunizaciji je prilagođen lokalnom kontekstu i provedena je obuka trenera za pedijatre i epidemiologe.
• 71 zdravstveni radnik je unaprijedio znanje, podigao svijest, povećao odgovornost i kapacitete u identificiranim prioritetnim funkcijama zdravstvene zaštite potrebne prije, u toku i nakon kriznih situacija u odabranim općinama, čime je obuhvaćeno 10 centara primarne zdravstvene zaštite koji pružaju kvalitetnu podršku u dojenju majkama/porodicama. 

Naredni koraci

• Konsolidirane procjene rizika će se usvojiti u 2022. (UNESCO-ov dio o obrazovanju će biti integriran u 2022),
• Integriranje prioriteta u oblasti smanjenja rizika od katastrofa iz procjena rizika u lokalne razvojne strategije u 2022. godini u preostalim JLS,
• Implementacija identificiranih mjera (komponente UNDP-a i UNICEF-a), koja je počela 2021. godine kroz direktnu podršku ili male grantove u svim JLS, nastavit će se u 2022. i 2023. godini,
• Tekuća izrada standardnih operativnih procedura za zaštitu djeteta na 10 ciljanih lokaliteta u BiH,
• Zagovaranje i osiguranje podrške održavanju modela rada na smanjenju rizika od katastrofa u svih 10 JLS,
• Planiranje i provedba aktivnosti na podizanju svijesti o smanjenju rizika od katastrofa u svim JLS u 2022. godini,
• Planiranje i organiziranje zajedničke simulacijske vježbe u 2022. godini kako bi se testirale sve lokalne platforme za smanjenje rizika od katastrofa i izrađeni planovi JLS za smanjenje rizika od katastrofa,
• Prioritetne aktivnosti na smanjenju rizika od katastrofa koje se odnose na inženjerske radove vezane za prevenciju poplava i klizišta i aktivnosti koje se odnose na nabavku opreme provest će se u Prijedoru, Sanskom Mostu i Bihaću do kraja godine, a u toku 2022. i 2023. godine u preostalim partnerskim JLS

Partneri

• Ministarstvo sigurnosti BiH,
• Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,
• Ministarstvo civilnih poslova BiH,
• Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH,
• Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS,
• Ministarstvo zdravstva FBiH,
• Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH,
• Ministarstvo prosvjete i kulture RS,
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS,
• Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH,
• Uprava civilne zaštite RS i Federalna uprava civilne zaštite

Vrijednost projekta

4,321,948 USD